Online izlaganje "Stavovi o pobačaju u Hrvatskoj – temporalni, metodološki i društveni aspekti"

Pozivamo vas na online izlaganje koje organizira inicijativa Radnica 29.06. od 11’00 do 12’00 sati na temu stavova o pobačaju u Hrvatskoj koje će održati dr. sc. Branka Galić i dr. sc. Ksenija Klasnić. Izlaganje će se održati se putem Zoom-a na ovom LINKU.

Politika reproduktivnih prava i zdravlja u Hrvatskoj posljednjih godina i desetljeća postala je sve više regresivna. Dolazi do uskraćivanja reproduktivne samodeterminacije žena i parova, diskriminacije te derogiranja nekih njihovih već stečenih reproduktivnih prava. Osobito se to očituje na primjerima mogućnosti pristupa i ostvarivanja prava na pristup pobačaju na zahtjev, prema postojećem zakonu. Istraživanja stavova javnog mnijenja o reproduktivnim pravima i pobačaju, pak, ne pokazuju takvu regresiju i promjenu koja bi tu reproduktivnu praksu mogla opravdati, što nam pokazuju i rezultati već nekih objavljenih istraživanja stavova o pobačaju, između ostalog. Tako neka istraživanja o reproduktivnim pravima u Hrvatskoj rađena na reprezentativnim uzorcima od sredine 1990-ih godina naovamo u pravilu potvrđuju većinski zastupljeno reproduktivno pravo izbora populacije Hrvatske, bez obzira na različite instrumente kojima su ispitivani stavovi o pobačaju. Premda se u nekim prethodnim istraživanjima potvrdila konzistentnost preferiranja majčinstva kao važne vrijednosti za ženu (Galić, 2004, Galić 2010), sva istraživanja stavova o pobačaju u RH ne dovode u pitanje i značajno većinsko podupiranje ženskog prava izbora u pogledu vlastite trudnoće te prava žena i parova na medicinski potpomognutu oplodnju, bez obzira na njihov bračni status.

U izlaganju se postavlja pitanje zašto su ti stavovi javnosti u neskladu s odlukama reproduktivne politike RH te koji su mogući sociološki argumenti za to? Isto tako, u izlaganju će se predstaviti i dio rezultata istraživanja provedenog krajem 2020. godine u okviru projekta “Podržane ili pokorene - prediktori stavova stanovnika RH o seksualnom nasilju i kršenju seksualnih i reproduktivnih prava žena“ uspoređujući ove rezultate s nalazima prethodnih istraživanja, komparirat će se i problematizirati metodologije mjerenja stavova o pobačaju te analizirati prediktore tih stavova na različitim razinama, od stavovske, socijalne do iskustvene.

Dr. sc. BRANKA GALIĆ redovita je profesorica u trajnom zvanju pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je osnivačica i nositeljica katedre te više kolegija na diplomskom i doktorskom studiju sociologije. Od 2002. godine uvela je kolegije Sociologija roda, 2008. Feminističke teorije i pokreti na Zagrebačko sveučilište, a nositeljica je i kolegija Sociologija porodice. Na doktorskom studiju sociologije nositeljica je kolegija Rod, ženski pokreti i društvo, a od 2012. godine osnivačica Katedre za Sociologiju roda Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu uvela je kolegij Sociologija žena 2008. godine. Članica je Hrvatskog sociološkog društva od 1991. i voditeljica sekcije Žena i društvo koju je reafirmirala 2011. godine. Mentorirala je više od 150 diplomskih radova, 2 magisterija te 5 doktorskih disertacija. Objavila je nekoliko uredničkih knjiga te više od 50 znanstvenih radova. Bavi se teorijskim i empirijskim istraživanjima iz područja rodnih studija i identiteta, rodne stratifikacije i diskriminacije, seksizma te feminističkih teorija i pokreta, a angažirana je i na aktualnim pitanjima statusa i ljudskih prava žena u hrvatskom društvu.

Dr. sc. KSENIJA KLASNIĆ diplomirala je 2007. godine jednopredmetni studij sociologije (znanstveni i nastavnički smjer) i dodatni studij društveno – humanističke informatike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala sociologiju 2014. godine s temom iz primjene kvantitativne sociološke metodologije na temu ekonomskog nasilja nad ženama. Od 2016. godine docentica je na Katedri za metodologiju Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, predstojnica je iste Katedre od 2020. godine, a nositeljica je četiri metodološka kolegija. Neka od glavnih područja njezina znanstveno – istraživačkog interesa su metodologija društvenih istraživanja, istraživanje marginaliziranih i teško dostupnih populacija te rodne i socioekonomske nejednakosti. Radno iskustvo stekla je na brojnim znanstveno – istraživačkim, ali i primijenjenim projektima na kojima se primarno bavila osmišljavanjem metodologije istraživanja, konstrukcijom anketnih upitnika i drugih istraživačkih instrumenata te obradom, analizom i interpretacijom prikupljenih podataka.